Srijeda, 12. travnja u 20 sati.
Ulaz na predstavu se ne naplaćuje. Ulaznice je moguće rezervirati od 5. travnja u 8.00 sati u POU Novska ili telefonom na 044/600-500. Ulaznice se preuzimaju osobno na dan predstave na blagajni, najkasnije 15 minuta prije predstave. Blagajna je otvorena od 18 – 20 sati na dan predstave.
Nakon predstave očekuje vas prigodni domjenak u galeriji pučkog učilišta.
GOSTUJE: SCENA GORICA
I ŽIVJELE SU SRETNO…?
tekst: Nina Horvat
režija: Frana Marija Vranković
kostimi: Katarina Radošević Galić
scena: Marta Crnobrnja
glazba: Ivan Čaće, Luka Ivoš
uloge: Jelena Hadži Manev (Trnoružica), Mia Krajcar (Pepeljuga), Doris Pinčić Rogoznica (Snjeguljica) i Selma Mehić (Bezimena)
Kako funkcionira suvremeni brak, ima li smisla i što ga sve razara pokazuje predstava „I živjele su sretno…?“ u kojoj se, na Trnoružičinoj djevojačkoj zabavi uz slavljenicu nalaze Snjeguljica, Pepeljuga i Bezimena djevojka s plaže kojom se zabunom oženio Sirenin princ.
Oslanjajući se na izvorne verzije bajki o Snjeguljici, Trnoružici, Pepeljugi i Maloj Sireni te ostalih bajki braće Grimm i Charlesa Perraulta, predstava kreira bajkoviti svijet u suvremenom okruženju u kojem ništa nije onako kako se čini na prvi pogled…
Kao i u izvornoj bajci Trnoružica se probudila iz stogodišnjeg sna i upoznala svog princa iz bajke. Dvije godine kasnije oni su se zaručili i odlučili vjenčati. Je li to bila ljubav na prvi pogled? Odgovaraju li si oni savršeno kako su nam pričali u bajkama? Otkrijte na Trnoružičinoj djevojačkoj zabavi, koju je za nju organizirala njezina svadbena kuma Pepeljuga. Kako je Trnoružica prespavala znatan dio 20. i početak 21. stoljeća, tema njezine djevojačke su burne dvadesete, ali bez prohibicije.
Kako se Trnoružica nosi s „instalebrity“ svijetom, Bezimena s duhom Male Sirene, Pepeljuga sa životom u izobilju, a Snjeguljica bez sedam patuljaka, te kakve im sve probleme stvaraju njihovi dragi kraljevski muževi, otkriva predstava Gradskog kazališta – Scena „Gorica“; „I živjele su sretno…?“.
Ovakvom dekonstrukcijom bajki propitkuje se koncept sretnog završetka i institucije braka u 21. stoljeću u kojem razvod više nije iznimka nego gotovo postaje pravilo.
